Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj s 22 886 umrlih u 2020. godini ili 40,1% od ukupnog broja umrlih. Rodna analiza pokazala je da je uzrok smrti 45,4% za žene (13 131) i 34,7% za muškarce (9755). Glavne dijagnostičke podskupine bile su ishemijska bolest srca, koja je činila 13,3% ukupne smrtnosti (7589) i cerebrovaskularna bolest, koja je činila 8,7% ukupnog mortaliteta (4950). Hrvatska je u posljednja dva desetljeća bilježila trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Taj je trend izraženiji kod cerebrovaskularne bolesti nego kod ishemijske bolesti – od 2001. do 2019. godine smrtnost od KVB-a smanjena je za ukupno 46%, ishemijska bolest srca smanjena je za 40%, a cerebrovaskularna bolest je smanjena za 58%. Znanstvena istraživanja su dokazala pozitivan učinak tjelovježbe na kardiovaskularni sustav te prevenciju oboljenja iz spomenute skupine. Fizičkom aktivnošću potiče se normalno funkcioniranje organizma, također se potiče cirkulacija, diže se razina energije te se sprječava pretjerano nagomilavanje masnog tkiva u tijelu. Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika prevencije kardiovaskularnih i drugih bolesti. Uravnotežena prehrana, koja je povezana s redovitom tjelovježbom, smanjuje rizike od oboljenja od kardiovaskularnih bolesti na najmanje moguće razine. Rad daje pregled prehrane, fizioterapije i smjernice o prevenciji kardiovaskularnih bolesti.